Serekore ñannde 5 feeburiyee 2025 –Â
E nder ndee nokkuure, SuÉaaÉe fii ardagol koÉooli Éin no nder gaa. ArdiiÉe kartiyeejiÉin no gaa, ardiiÉe mojobe e kawtitte saare nden no gaa, sendikaaÉe Éen no gaa. E maâanaa koohooÉe saare nden fow no nder gaa. Mi waawaa e innde an maa e innde ardiigu ngu mi ardii ngun, ronkude yottinnde e mon hiwrannde e jarnoore ArdiiÉo Hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dummbuyaa.
Pellet on lannditoto ko fii honÉun ArdiiÉo jarnirta on. Fellitee on laatike ko on yankiniiÉe sabu ñannde 01 deesammbur 2024 kaawee mawÉo waÉii e nder ndee saare. E innde ArdiiÉo on e innde yaakitoraaÉe Éen fow, e kadi e innde jamaa Gine on meÉen jarna on sabu jebbilaare mon nden e yankinaare mon nden e oo kaawee tentinii no waawirÉon yarlinde jamaa mon on non. Toroo on yarlagol. En anintiniray Éoo faatiibe e on kaawee sabu yeÉugol ngoÆŽomaare deeÆŽere. On jaaraama.
MiÉo tamÆŽinii Perefee on waÉii ñoggannde caÉeele e faaleeji jamaa Serekore on. Fayda ko o Éanngini kon fow no hitti e no haani wonannde Saare mawnde ñam-naange Hawtaandi Gine ndin.
Mi artataa e Éun fow sabu Éoo e yeeso, ardiigu ngun wattay Éun e nder hannduyeeji Serekore Éin. Men etoto fii feere mun ko lawÉi, Éay hiÉon anndi 2025 ko hitaande suÉo-suÉo. Gooto kala e men no mari ko haani waÉude e nder Éun: onon suÉaaÉe ko ardoo koÉooli Éin, ardiiÉe kartiyeeji wonndude e ardiigu ngun no haani ÉiÆŽude fii yo golleÉen yaawu Ée kelÉa. Wurin PVRAVEC mo ardiigu ngun toÉÉii fii winnditugol yimmÉe Éen e nder needi e nder tinnaare.
E kadi PNRAVEC on hitti hannde e janngo wonnannde mbaylanduruuji Éin fow e Éi ngenndi ndin angisii e mun Éin, sabu gooto kala no haani heÉude rewro heeraniiÉo mo, mo o annditirtee e nder miliyonaaji ginenaaÉe. Ko ngon rewro ngenndi ndin yeÉirta mo hannduyeeji makko Éin, totta mo haqqeeji makko. Awa gooto kala yo winndito.
NeÉÉo mo winnditaaki geÉal makko ko honno winnditorta e no dañira kaydi jibinnannde yerinaande. E ko honno on winndoroyta e duÉal fii jannde? O waawoytaa winndaade e duÉal sabu haray o woodaaka e sariya e ka huuwondiral. Ko Éun si tawi fow no haani winnditaade fii heÉugol kaydi jibinannde yerinaande rewrude ka PNRAVEC fii no o janngira lekkol.
Æun kadi no wallitoo koo ko sonna Sarlot woni e sennditude ka ANIES maa immorde e jawle fii Éanntal e jokkere enÉan ka jawle ÉillorÉe. Winnditugol Ée ngol hinaa innugol ko Mamadou Kamaraa e innetee.
GinenaaÉe teemeÉÉe no innee Mamadou Kamaraa. Gooto kala e maÉÉe heÉay rewro senndindirayÉoÉe e Éeya Mamadou KamaraaÉe. Ko Éun si hannduyee makko on woopataa mo. Ko onon yo suÉaaÉe e toÉÉaaÉe, wallugol jamaa mon on ko wallugolÉe Ée winnditoo e PNRAVEC. Æay en fow ko Éoo jeyaÉen, ta mo woo geru haa faÉa geÉal ka ngenndi mun.
Fii Éun ko bee winnditoÉen heÉen kaydi jibinannde ndi jarataa en hay fus. Â Wano no ArdiiÉo on hollirnoo non balÉe no feÆŽÆŽi. Mi anndintina fahin kadi hikka ko hitaande referandum.
LanÉo on tentinno, o tentinii kadi wonnde hitaande 2025 ko hitaande suÉo-suÉo. Ko yo en gollu fii no Éun Éon laatora. No haaniri. Fii yo en heÉu dartol winnditiiÉe, fii yo en ñinnu referandum, fii yo en ñinnu suÉo-suÉo ngon e nder hitaande hikka nden ko bee gollen fii mun. Tippude e Éun ko honÉun haanuÉen waÉude tentinii onon Ée nootiiÉe e innde jamaa on? Kala no waawi jogaade jurol Éowoodi, maa diina, maa miijo no o faaliraa non.
Kono ko ÉuruÉen lanndaade ko yo mo kala teddin oya e nder Éen faale makko e noone no o faaliraa non wuurude tippude e teddingol sariyaaji leydi ndin. E misal si en fow hiÉen e hoore Éatal en teddinaali sariyaaji dillugol Éin e hoore Éatal, bonunnde waÉay. Goonga kaa fenaande? Awa sariyaa demokrasii Éin, sariyaaji ÉoworÉe Éen, ko fii haÉugol hita koÉÉe. Hita Ćalaw waÉu fii no kala dillira hara feggaaki e goÉÉo.
HiÉon haani jogaade ginenaaÉe Éen fow no haaniri woni ko wonuÉe e kellande woni hinaa sabu ko Ée Éii-leydi. Si on waÉii Éun, suÉo-suÉo ngon feÆŽÆŽay e nder Éuttu, e nder deeÆŽere haray ko Éural wonani jamaa Gine on.
E Éun kadi ko faandaare mon dimmere nden, ko ñinnugol suÉo-suÉo ngon hara hay e gooto mbojjaali. Hara hayre feraaka. Gooto kala hetta hannduyeeji mun Éin. Si Éun waÉii aduna on teddinay fii Gine wacca en.
Faandaare mon tataÉere nden, hiÉen e laral mon ngal e nder duuÉi cappanÉe no hunndiraa hareeji leyÉe kawte Éen: iwaarinaaÉe, labiriyanaaÉe e saralonaaÉe ko Éuri duuÉi 17 no fattinii ka men Éoo.
Ko Éun waÉi si hare Éen lummbiti ari ka men Éon. Alla walli en, jamaa men on kadi wakkilii daÉuÉen. Gila hitaande 1990 hare no ka kawte men kono hiÉen daÉi. Fewndo hannde hare Éen ko Maali woni Éen kadi hiÉen kernidi.
Si mi ndartirii nan-naange Gine mi ndaarii caÉeele Gine bisaaâo e Senegaali ( nder kaasamansi on), Éun fow Éannginanay en wonnde hiÉen arsikaa. E nder koo ko waÉi fow ka kawte men Alla no waÉi hiÉen e jam, Éuttu no jaalii ka men. Mo Alla yeÉi ngal dokkal no haani daditaade fii yo ngal duumo. Wano Éannginiri non Perefee on ka fuÉÉoode yewtere makko toâen Éuttu. Sabu ko Éuttu wonu tugalal aranal ngal wonnande Éantal. Æantal jaalataako ka hare woni, Jamaa Gine on ko Éuttu yiÉi, yiÉani fayÉe mun Éen Éuttu ka Ée wuura Éuri ka wonuÉen Éon.
EtoÉen, yeÉee men ngun galu Éon, sabu hinaa koyÉi, hannde mo nannganii Faraana-Beylaa o yiâa Éatal laana kan. On tinii ko golle mawÉe. HiÉon sikka Éun no gasa e Éaawo Éuttu e Éaawo nanondiral. Waawataa wonude. Awa fii jeere men nden e fii fayÉe men Éen gollen no dañiren Éuttu fii ko timmbuÉen no laatora. Fii no Ée heÉira golle fii no haÉiren baasal.
Mi faalete on Éeydannde Éon faandaare nayaÉere. Ko onon nootanii jamaa on ardiigu ngun heâe ko ardiigu mawngun lontii. HiÉon haani naÉidude e nder huuwondiral yottiingal e nder nunÉal e nder laÉal fii yo Ée anndu ko muusata on Ée ñawnda. Anndinon Ée ko onon Ée wonani. Naanen nii yaakitoraaÉo ardiigu ngun no Éanngina ko woni e ferinde sukaaÉe Éen ko tawnde ÆŽanngal ngal welaa ÆŽaaÉaade.
Mi innaali ÆŽaaÉataako kono newinen. Ardiigu moÆŽÆŽu, ko fewjodal hakkunde ardiiÉe e ardaaÉe. Fannaa Éun no wooda haray hiÉen Éutini.
Ko faandaare mon nayaÉere nden non. Jamaa ko yo weltor ardiiÉe Éun tentinii tuma tawi o innay ardiiÉo mo wonndema e hino ko men hatonjini kon fii haaju kaariwu e lanndal yo hewtu kala mo Éun haani hewtude.
YaakitoraaÉo ardiigu leydi ndin no woodi wintaaje heewuÉe Ée leydi ngenndi ndin waÉi e sooke maa fii faaleeji Éi Ée lanndii Éin e misal Anafic. HiÉon anndi Anafic honno? Awa ko onon haani Éannginnde faaleeji mon Éin si ko ÆŽanÉe si ko duÉe ekn…ko men lanndii on ka ñoggugol ko naÉidugol e ardiigu ngun e Éannginanon menn faaleeji mon Éin.
Piiji buy fuÉÉaama, no wonani men ninse tawde Éi lannitaaka gila neeÉii. Ko goâo hara hittaa e mon, e halfinaaÉe Éen ndaara tawa hittaa e mon Ée accitira non hara le yoÉaama. Anndeele Éun ko jawle buy.
Ko Éun Éuri men addude ko ndartugol Éun fow, ndarta Éen eÉÉooje fow ko gollaa e ko gollaaka fii wintaaje mun no dillintiniree immorde e yaakitorÉe hertorÉe Éen. NaÉidugol ngol no hitti, si on accii men waÉii ko men waÉi woo haray haaniraa non, wonnde hajee men innon men ko Éun Éoo e ko nii faaliraÉon.
Leydi demokarasii hinaa ka mo kala wowlata ko faala e no faaliraa hara hino yenna wonÉo woo. Ko yewtere duumiinde e nder teddungal hakkunde suÉaaÉe Éen e toÉÉaaÉe Éen e nder nanaondiral e nder yurmondiral. MeÉen hoolori on fii yo Éuttu ngun duumo.
Mi fuÉÉorno innugol ArdiiÉo men on Seneral Maamadii Dummbuyaa no weltanii on sabu sinaa no yankinaare mon nden harayno Serekore hinaa Éoo wonoo hannde. HiÉon weltanaa,Éeydee.
Ko e nder naÉidal men ngal Serekore wonirta saare mawnde ñam-naange Hawtaandi ndin.no gasa hara hino woodi ko on lanndataako lan kono mi haalanay on.
ArdiiÉo leydi ndin Éannginanay on nder yewtere ka woÉÉaa kaaweeji ñannde 01 deesammbur ko o fadii ko hebulingol aalhaaliiji Éin o suÉoo ñalaande nde o yewtidata e mon ko yaadi e jaabagol lannde Ée habbiÉon Éen.
MiÉen anndi Éeynguureeji buy no fadii. ArdiiiÉo on ÆŽettanii on ndin aadi e o hunnayndi
On jaaraama Sanne.