Sigiri ñannde 18 feeburiyee 2025
Laabii nayi, laabi jowi ko fanÉi woo e nder hitaande hikka nden ko mi ari Sigiri. Ko saare mon nden mi
Éuri arude e mun. Ko Éun holli miÉo marani on jikke mawÉe.
Al nike1 kadi. DuâiiÉe e SonnaaÉe liggotooÉe ka laamu. ArdiiÉo laral Kankan. Perefee on Sigiri ko onon
yo toÉÉaaÉe ka laamateeri Sigiri, jamaa iwruÉe cenÉe fow. LaamiiÉe ka rajoo riral jamaa sigiri tentinii
sonnaaÉe ben. On weltanaama fii ko wonuÉon e waÉude kon. MiÉo weltii tawdeede e mon hannde kadi.
Ko goonga Sigiri ko perefektiir hittuÉo e tippude e jamaa ko woni Éoo kon e nder duuÉi seeÉanii haray
sowike nde laabi ÉiÉi maa tati. Hara bee faaleeji kesi dagiiÉi. ko fii Éun si ÉannginÉon naanen nii fii
kiwal. Si saare mawnii haray hiÉe hanndi e kiwal timmungal. Kono si Alla jaÉii e wonndude
YaakitoraaÉo on ka Kiwal e wonndude e mooÉon kiwal tabitay tabitii Sigiri.
On jaaraama, e kadi hiÉon mari faaleeji Éi ÉannginÉon jeyaaÉi e hannduyeeji mon. Naanen nii mawÉo
maaki â ko Manjaana iwruÉon, on rutti Kankan si aruÉon Éoo e hin-le ko ÆŽanngal men Éillori fii yo on
rewru Éon nun no raÉÉiÉi potâ. WaÉugol ngal ÆŽanngal jeyaama e hittuÉi en.
On hollii kadi, laawol no Éoo yahugol Maali Éurungol e raÉÉiÉude rewrugol Kure-maali. Hingol haanaa
toppiteede. Wano anndirÉon non leydi hinaa yaltirgal gootal hatonjiniri. No foti hara ko Ée buy. Sabu
si ngannto waÉii, ko bee yimÉe Éen yaltira gonngal goo. Hay suudu no hatonjini e dame ÉiÉi.
Ko Éun si hiÉen haani waÉude Éate buy yahayÉe ka kawte men.
No woodi kadi ko hitti e amen e nder yewtere mon nden ko fii ndiyan. Si ndiyan alaa haray ngurndan
alaa. Saare mon nden mawnii, si on alaa ndiyaa haray waawaa wonude.
Ko hay e nder Éeynguure si tawii hinde e nder ngalu si ndiyan Ćakkii seytinte jooni. Ka seytinaa woo
haray Éuttu alaa Éon. Ko an yo yaakitoraaÉo fii ndiyan tinu eÉÉoore maa nden fii caâe sappo e goâo
wonndude e Sigiri.
Fii laÉÉingol caâe Éen jooni hinaa Konaakiri tun hino jari e caâe njane Éen kadi wano Kankan e Sigiri.
Sabu si laÉal ngal Ćakkii cellal heÉotaako Éon. Men wattanay kadi hilla e Éun Éon. Fii tutugol leÉÉe Éen
e hiwugol canÉi Éin itta njaareendi ndin e nder majji ko huunde haanunde kadi.
Ndunngu aroowu, ko bee aawen leÉÉe ÉuuÉuÉe wano Ruwandaa maa Ecoppii awru leÉÉe ndun ko
miliyaaruuji leÉÉe. Ko fii kiwal men, hinaa innugol hiÉen ñemmbude ko ko haani e tawde kadi no
fewndii.
AnndunooÉo caangol Milo ngol gila duuÉi cappanÉe Éaawo hannde hari batoo iwayno Bamakoo ara
haa Kankan. Hannde Éun no gasa. Awa ko bee yiltitoÉen e piiji goo fii wurnitugol hunndaari men ndin
uddita dame Éantal goo.
Sakkitorun Éun on alaa ilan yiite ko yonata. MiÉo annditi wonii nii duuÉi 15 hari Sigiri no nanti innde
saaâi fow ilan yiite alaa, saare nden fow ko ndugguwii yimÉe Éen no monii tun. Ko monee haanunooÉo.
Kono miÉo tamÆŽinii no newaade tun seeÉa-seeÉa.
On jarnaama fii yankinaare mon nden e newaare mon nden YaakitoraaÉo fii ilan yiite ngen, soondike
lan jooni Éoo e lewru noowambur haray Sigiri sukkaama ka illan yiite on accay e ndee wonude e Éaawo
yiite.
1 On jaaraamaHiÉon sutii ko woni e waÉude kon fow, on Éurnaaka hay e gooto. Gine ko jamaa mun on yiÉi yo wuuru
ngurndan newiiÉan. Gine no hatonjini e Éantal fii Éun ko bee Éate ka yimÉe e jawle maÉÉe dilla no
newori. Woni ko nder gaa, woni ko wonndude e jananiri ndin.
HiÉen faalaa kadi ilan yiite. Hannde mo alaa ilan yiite wakkilaare mon nden Éanngataa e on hulay
yollugol jawle mon e Éun sabu Ée bunjataa. Hay remoowo si tawii o waawataa marude ko o remi kon o
Éuytitoto. Ilan yiite ngen ko ko hitti e no arde ko Éurti Éun ko yulirÉe internet. Sabu hannde mo alaa
internet haray himo senndaa e winndere nden.
Men dolnoto e internet fii yo on waawu humpondirde e gooto kala e nder aduna on hara hinaa
ndaarirÉun filmuuji, ko fii ko wiÉoree, ko golliree jebina golle mun Éen, ko Éun men woni e waÉirde.
Wonannde Rajoo riral on, ko wonuÉon Éoo kon welii lan mi tippa e Éun mi jarna on. Mi jarna tinnaare
YaakitoraaÉo mon on Faana Sumaa. Nde tawnoo e nder gunndoo o waawii yeÉude leydi ndin fow rajoo
riralji. Ko huunde hittunde.
Rajoo riral ko maande woodeede ngenndi ndin. Mo alaa Éun haray himo waâi wa wikkaaÉo. Ko Éun si
meÉen tammbitii mo, meÉen jarna mo.
Hinaa fii jentagol rajoo riral tun ko jentagol rajoo humpitoowo on e Éenngal ngenndiwal. Sabu kumpitti
hannde ko aalaa mawÉo yewirÉo, fii honÉun? Kumpitti bonÉi no wayla haqqille.
Hannde hannde hare kumpitti no hulÉinii Éuri tiinde e taasannde. E hiÉen haani holnude jamaa men on.
Humpitugol hinaa kellugol ko anndingol ko woni e feÆŽÆŽude e ko laamu ngun woni e waÉude. Anndina
ko Éuri e moÆŽÆŽude e moÆŽÆŽannde leydi ndin.
Si woniraali non en loâay, leyÉe buy no yanude sabu kumpitti Éin boniriiÉe, ko Éun si hiÉen haani
nawrude jamaa men on ka moÆŽÆŽaniÉe Éon.
Rajoo riral tippude e mecce mon Éen hiÉon haani wonude yeeso jamaa on fii humpitugol Ée kumpitti
moÆŽÆŽi naniiÉi. Humpitugol ko moÆŽÆŽi firaa huutorgol e haaju no faaliraa non.
En hayraama duuÉi buy, fii keÉal honngal. Ko onon yo liggotooÉe e rajoo riral jonnee kumpitti googaaji
seeduÉi e faale mon Éen woÉÉitoÉon ngañanaandi. Æon haray moÆŽÆŽanii en.
ArdiiÉo hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dumbuyaa ñannde 31 deesammbur innuno hitaande hikka
ko hitaande suÉo-suÉo. Ko dun woni si tawii hiÉen faalaa yo laamu ÆŽanngal ngal laato no haaniri
wonndude jamaa ÉannginayÉe faale mun e no faaliraa yo leydi ndin joge, ko yo en tinno. Si ko asko
Éun haray en yiltoray Éaawo ko Éun si tawi rajoo riral no haanaa huutoreede fii Éeydugol naÉidal acca
kala Éanngina no faaliraa yo piijiÉin warre.
Aduna mo wonuÉen e mun on no hulÉinii no heewi annde. Ko wonunoo kon hanki alaa hannde nowaâi
wa si tawii en yeggitii fow.
Hawtaandi gine ndin adii leyÉe farancinaaje fow hettude ndimu mun.
Æun no woodi ka tippunoo, hari ko yimmÉe yiÉunooÉe Éuttu e Éantal e jeytaare e dimu. Sabu Éun
yolliÉen e laawol ngol suÉiÉen fottuÉen e caÉeele heewuÉe kono on saaâi no waylaade.
Hannde wonndude e CNRD e Seneral Maamadii Dummbuyaa meÉen joogi pehe e laawi Éi men tamÆŽinii
Éanginal ardorde nafaynde Gine. Ko bee taÆŽen kutu, fii no Éun gasira meÉen hatonjini e mon on fow
RadioojiÉin wallitoto Éanngingol giiÉe men Éen faandaare men nden e golleeji men Éin. Welataa fii
kono en fooloyay.
Cippiro fii ñiiÉingol Éuttu e nder leydi ndin, cippiro fii heyÉintinal ngal sabu kala ko wonaa e waÉeede
ko fii heyÉintinal ngal.Jamaa Sigiri on neeÉii tampude miÉo anndi. Sabu no wowlirtee non hiÉon jeyaa e dariiÉe daditii fii ndii
hawtaandi men. Arten e golle wattiren yeeso ko mottindirta en kon, ko nawrata ngenndi men ndin yeeso.
Kala e golle mun.
SuÉaaÉe Sigiri, onon kadi geÉal mon no gaa. On adintiniramaa suÉÉo-suÉo saatiingo ngon ko onon
wallitotoo jamaa on no suÉo-suÉo ngon laatora. Mi sikkaa ko on sifa Éen innayÉe âko ngal teddungal
Éoo mi faalanooâ ko yahooÉe Éadoo jamaa on, Ée yaadataa e conci danneeji gollida e jamaa on ko Éen
men yiÉi yiâude e mon.
Sabu fii foolugol, tammbitoo waÉa ko haani kon ko bee waawen waâude e waÉude no jamaa on waâi
non e ko Ée faalaa kon. No woodi non ko mi gasata on haalande, kawtal men ngal ka funnaange no mari
caÉeele hiÉon anndi. En innataa caÉeele maÉÉe hittaa e men, annden taho ko woni sommbo caÉeele
maÉÉe Éen, fii hita en feggo ka Ée feggii Éon. Fii hita Ée raaÉu en.
Awa adintinen woni ko laamiiÉe woni ko jamaa on ko Éuttu ngun Éuri hittude e men. Wattanee hilla.
Maandeeji no Éanngude kono saloÉen, hita en seedu. SaloÉen hita dinaaji men senndu en, hita leÆŽÆŽi-
leÆŽuure senndu en, hita finaa-tawaaji men senndu en.
Ngalu ngun ko e nder ÉuuÉoral ngal daakii Alla tagiraali faataaji (norÉi) fii meere. LeeÉi colli no ÉuuÉi
faataaji. Aduna on ko non woniri.
No ÉuuÉiraawoo, weltoren, weltondiranen e nder teddungal, teddina diina ontigi e ko ontigi suÉii kon.
Gine no waylaade. Ko arata haray en alaa innude hiÉen faala ilan yiite, mi innaali fow gasay Éoo e ko
arata, kono piiji buy e dow bawgal Alla, fuÉÉete fii yo tawu Éoo e ko arata hara en yaarii yeeso seeÉa.
FayÉe Éen, sukaaÉe ben, ngalu leydi ko ÉiÉÉe mayri ndin. Jiñinee fayÉe Éen tentinii sukaaÉe worÉe e
rewÉe yo Ée yahu ka duÉal. Ko jannde nden tun waawata waylude leydi. Si on jiñinii fayÉe Éen yo Ée
yahu Ée jasoya kanĆe hiÉon anndi neeÉaali ka buy e maÉÉe lutti e nder gayÉe no yurmiri.
MiÉo yarlina Éen Ée fayÉe mun lutti e nder Éen gayÉe kanĆe. Yaltinee heddiiÉe Éen e Éun, NaÉÉeeÉe
ka duÉal Ée jannga, Ée Éantoo. Ko Éun si janngo heÉon kanĆe aduna on fow.
Jamaa Sigiri hiÉon jeyaa e ÉuruÉe wakkilaade e ÉuruÉe yiÉude Hawtaandi men ndin. Artee e laawol fii
Éantal Sigiri. Fii no saare Sigiri nden foolira e Ćari hiÉon mari feere fii Éun Éon. E nder jamaa Sigiri ko
jom kanĆe en Éuri alÉude.
Æanten Sigiri, waylen Sigiri watten saare nden saare kanĆe. Æun no hitti. Ko kanĆe Gine Éen woni
alÉinde caâe goo wano Emirat, wano Dubaâi. EtoÉen nafa Éoâo.
No woodi alÉuÉe, e no woodi faalaaÉe golle Ée alaa feere. Ko hatta Éen ÉiÉo wontida e nder yurmondiral
no Ée yaara yeeso? Jamaa Sigiri, ndaaree Éon no gasirta.
Ko hikkori senngo ardiigu ngun men wintoto mojobe sonnaaÉe e sukaaÉe fii ÉanĆe hurbitugol demal
ngal. Kono hebulanee fii demal ngal.
Demal buna ngal, woni ko Kankan, woni ko Manjaana Ée innii men no hitti e maÉÉe. Jamaa sigiri
hebulee. AawaynooÉe buna ÆŽettitee keriije Éen.
JaÉee gila ndunngu aroowu demal buna ngal fuÉÉitoto e nder laral ngal, ko lutti kon si Alla jaÉii on
yiâanay hoore mon. E nder ko yaawi piiji Éin waylay.
Hoolee Seneral Maamadii Dummbuyaa no miijoo fii mon. MawÉo hollii ko satti e makko ko tawde
ArdiiÉo on araali taho Sigiri. Kono o aroyay e miÉo anndi on jaÉÉoyto mo no haaniri.
On jaaraama sanne
Alnike