ƳEWTANNDE ƁAWTO LANNDUGAL NGAL : MAWƁE MAAMUN ƁEN JAƁƁIKE ARDIIƊO YAAKITORAAƁE ƁEN

Maamun ñannde 11 yarkoma (oktooburu) 2025 e nder ƴewtannde ɓawto lanndugal ngal, Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen koolaaɗo iñino suɓo-suɓo ngon ñannde 21 silto (settambur) feƴƴuɗo, heɓuno jaɓɓo mawngo ka saare Maamun . Mokobaaɓe saare nden sanni mo tolni e nder welo-welo mawngo e yeeso ardiiɓe laral ngal fow.

E nder ɗun, wano no o warri non e nokkeeli goo, Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen heyɗintinanno mawɓe laral ngal salminaango e jarnoore Ardiiɗo Hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dummbuyaa. Kanko kadi o jarniɓe sabu angisannde maɓɓe nden fii ɓuttu e naɓidal no newori ngal ɓe ardini fewndo suɓo-suɓo ngon. Ɓe seedi e hoore du’aaji heewuɗi fii ɓuttu e ɓantal duumingal wonannde ngenndi Gine ndin

TONTONDIRAL HAQQEE GASATAA GAY JAYNDEEJI KENNDEEJI, JALLOƊI E TIMMBOOJI HOLLII ARDIIƊO YAAKITORAAƁE ƁEN YEESO JANYNDEYANKOOƁE ƁEN MAAMUN

E nder ƴewtannde jamaa on ɓaawo lanndugal ngal, Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen yewtiduno e jayndeyankooɓe ɓen ka laral Maamun.

E nder nden yewtere, o ɓanngini kittol tonntondiral haqqee wano faandorii non Ardiiɗo Hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dummbuyaa. Ngol kittol no haanaa teddineede e banŋe ɗen fow.

«Tontondiral haqqee gasataa gay jayndeeji kenndeeji, jalluɗi e timmbooji wano no mi hollirnoo  non e saa’i Serekore e kadi e nder lare goo. Demokarasii no hanndi e giiɗe goo wonndude e giiɗe ardiigu ngun » ɓanngini Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen.

Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen holluno fahin jayndeyankooɓe ɓen Maamun yo ɓe hunnu no haaniri faandaareeji jayndeyannji ɗin wonndude e ñentingol laawol demokarasii.

MAAMUN KA SUUDU SUKAAƁE ƁEN AARDIIƊO YAAKITORAAƁE ƁEN JARNII ANGISANNDE JAMAA ON

Ko e nder welo-welo mawngo, ardiiɓe Maamun jaɓɓii Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen wonndude e gollideteeɓe maɓɓe ɓen, a jaɓɓaa ka suudu sukaaɓe ɓen. Ɗun non ko waɗi ko yeeso jamaa mawɗo (ardiiɓe e suukaaɓe )

Ardinaaɗo on ka Komiinu Maamun e guwerner laral Maamun ngal weltanino ardiigu ngun wakkilaare maggu fii ɓantal laral ngal.

E innde Lannɗo leydi ndin, Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen weltanino jamaa Maamun on sabu laatagol no haaniri suɓo-suɓo ngon ka lanndugal e tentinii polgal « eyyo «  ngal e nder laral ngal e nder ngenndi ndin fow.

E nder ko o ɓanngini wakkilaare jannooɓe ɓen fii humpitugol ko woni kon ka nder Sariya Mawɗo o weltaniiɓe fii angisannde maɓɓe nden fii Gine kafidaaɗo e deeƴuɗo.

O torii jamaa Maamun on ñiiɓinngol ɓuttu e naɓidal. Sabu ɗun ka sarti mawɗo fii e faandaare ñinnirde nden e banŋe ɓantal duumiingal e nder hawtaandi ndin.

Ka timmoode Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen torino jamaa on nanondiral e nder deeƴere fii suɓo-suɓo saatiingo fii ardiigu hawtaandi ndin ñannde 28 bowte (deesammburu) 2025

KINNDIYAA JAƁƁIKE ARDIIƊO YAAKITORAAƁE ƁEN E NDER WELO-WELO MAWNGO.

Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen Aamadu wuuri Baan de tawnoo ko koolaaɗo fii jiñinngol lanndugal ngal e nder ngenndi ndin jaɓɓaama wonndude e gollideteeɓe makko ɓen ka saare Kinndiyaa jammaande saare dimɗe.

Ka suudu sukaaɓe ɓen, jaɓɓo ngon laatino e nder welo-welo mawngo. Kanko Koohoo Aamadu Wuuri Baa o seeditike weltaare jamaa kinndiyaa on. Ardiinaaɗo komiinu Kinndiyaa Alhajji Jangoo Siisee ɓannginii e nder yewtere weltaare jamaa on fii seena Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen

Guwerner Laral ngal Moodi Abuubakar Sidiki Jakitee heyɗintinii tawtannde heeriinde jamaa on e miijooji fii ɓantal Ardiiɗo Hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dummbuyaa

Ardiiɗo yaakitoraaɓe ɓen e innde Lanɗo leydi ndin jarnii sanne yilɓe Kinndiyaa ɓen fii jaɓugol yaltude e nder ɗuuɗal tawdee e suɓagol ka lanndugal ñannde 21 silto (setembuur) 2025.