LE PREMIER MINISTRE A LANCÉ LA PREMIERE EDITION DES JOURNEES DU CHARGEUR GUINEEN

Conakry, le 23 avril 2025 – Le Premier ministre, Chef du Gouvernement, Amadou Oury BAH, a présidé la cérémonie de lancement de la première édition des Journées des chargeurs guinéens, organisée dans un complexe hôtelier de la capitale.

Placée sous le thème : « Les conseils des chargeurs, véritables leviers du développement économique des États africains », cette rencontre de deux jours (du 23 au 24 avril) vise à renforcer la coopération Sud-Sud. Elle ambitionne notamment de valoriser les politiques de facilitation du commerce, d’anticiper les besoins logistiques, de moderniser les pratiques douanières et de favoriser la conclusion de partenariats stratégiques entre les pays participants.

Dans son discours d’ouverture, le Directeur général du Conseil guinéen des chargeurs, M. Lancinet Kéïta, a souligné l’enjeu stratégique de l’événement :
« Cette première édition sera rythmée par plusieurs communications autour du thème central, avec l’objectif de proposer des pistes concrètes en faveur de l’intégration économique régionale. »

Pour sa part, la Cheffe de cabinet du ministère des Transports, Mme Fatoumata Bangoura, a réaffirmé la vision de son département :
« L’objectif est clair : positionner la Guinée comme un centre névralgique des échanges en Afrique de l’Ouest, grâce à une logistique fiable, compétitive et tournée vers l’avenir. »

Le Premier ministre Amadou Oury BAH a souligné que la modernisation de la Guinée ne saurait se réduire à de simples ajustements techniques. Elle doit passer par une transformation structurelle, portée par une économie diversifiée : « une économie qui ne soit plus fondée sur la rente, comme cela a été le cas jusqu’à présent. Changer un ordre établi depuis des siècles, y compris après l’indépendance, exige que nous nous donnions les moyens d’accompagner ce processus de transformation. »

En conclusion, il a rappelé la position géostratégique de la Guinée au service de ses voisins enclavés. Il a précisé que, malgré les vicissitudes de l’Histoire, qu’elles soient d’ordre politique ou autre, la Guinée mettra à la disposition de ses pays frères dépourvus d’accès à la mer les infrastructures et les services nécessaires pour « assurer l’évacuation de leurs marchandises et garantir la libre circulation des personnes. »

Le forum va réunir les 19 pays membres de l’union des conseils des chargeurs africains ainsi que d’autres pays invités d’honneur comme : le Mali, le Niger, le Burkina et le Tchad.

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Faraana

Faraana ñannde 11 feeburiyee 2025

Perefee on e suu perefeeɓe ɓen Faraana, Du’iiɓe e sonnaabe ardiiɓe Faraana, mawɓe saare, sukaaɓe e

sonnaaɓe mojobe cuɗiiɗe haakojun miɗo yetta on. Men jentike on, men faamii yewterrji mon ɗin. Men

huutoray no haaniri eɓɓooje mon ɗen fii ɓantal laral Faraana ngal.

Miɗo anndi fii ɓantal, no woodi ko gasataa wonude ɓaawo mun. Ɗatal ngal Faraana-Maamun, ɗatal

ngal Faraana-Dabola e ɗatal ngal Kisidugu-Kankan ekn… ko haanuɗe fii ɓantal laral tummbowal

Hawtaandi ndin.

Ngalu demal ngal ko e ngal laral ɓuri mawnude e nder ngenndi ndin. E si tawii hiɗen faalaa yaltude e

nder baasal, waawen faggude leydi men ndin, ko e banŋe demal e ngaynaako wintoto ɗen. Hikka men

wallinay jawle heewuɗe fii sukaaɓe ɓen e sonnaaɓe ɓen fii yeñinngol jawle e immorde e demal.

Miɗo anndi no heddii piiji buy ɗi waɗaaka. No woodi kadi buy waɗaaɗi. Ko bee jonniten Seesaar

hannduyee makko on. Men jentike mawɓe ɓen jooni.

Ɓe inni wonndema gila duuɓi cappanɗe tati Faraana no e nder niwre, kono gila ñannde 5 settammbur

2021 saare nden no wurniteede. Jamaa on ko haqqeeji mun wonaa totteede. Wuurugol no newori e

ɓantal ko hannduyee gooto kala.

Ɗun ko huunde hittunde. Miɗo waawi kadi innude mawɓe ɓen e jamaa Faraana no weltii ko tawi kon

hiɓe haani weltaade ko tawi kon ɓe immitike gila ñannde 5 settambur. E kadi hinaa kamɓe tun ca’e buy

immitike. Neeɓaali ko Tuge immini goɗɗo Konaakiri fii seeditanagol men wonnde gila ndimaaku hettaa

ko e ngal ɓe heɓi ndole e illan yiite.

Miɗo felliti hinaa Tuge tun. Si on yahii e ca’e buy e nder leydi ndin, mi lintataaɗe sakko mi falja, miijo

ngon ko wooto.

Piiji buy waɗaama kono no lutti waɗaaka kon no ɗuuɗi. Ko ɗun si meɗen ñaagoo du’aaji mawɓe ɓen,

e wakkilaare jamaa on wonndude e naɓidal e huuwondiral fii ɓantal leydi men ndin.

Ɓantal fii fow. Wurin men fuɗɗike. Mo ƴewtike km 30 binnde ɗoo o tinay kuugal mawngal. Ɗatal laana

“taransigineyen” no wallineede ko ada oogirɗe njanɗe Simandu e maakitiiji. Wano hollirnoo lanɗo

Ruwandaa on Kigali: “mo waɗii ɗatal laana haray udditii ɗatal ɓantal. Awa jamaa Faranaa hoolee aroore

hay si tawii hiɗon sutii caɗeele ɗen. On alaa ilan yiite, ɗate mon ɗen no heewi nduggu, faaleeji mon ɗin

no ɗuuɗi. Kono ko mi wi’ata on ko hoolee, e nder dumunnehun nii haray hiɓɓike e mon ɓantal mawngal

e nder laral mon ngal, laral wa’unoo ngal wa si no yeggitaa. On yi’ay, hinaa yewtere dawro (politiki).

Mi senndoda e mon, Gine no immitaade, Gine yaaray yeeso.

E nde Gine no yaara yeeso, laral Faraana ngal ko yeeso wattirtee hoolee. Hita on ñobbu juuɗe.

Hita on yurmintino. Jarnee Alla e jonniton Seesar geɓal makko ngal.

Kalaldi men ndin Dumbuyaa, sabu anniyee makko o waawii waɗude ko woɓɓe yiɗaano waɗude: ɗatal

laana kan e yeñinngol oogirde nden Simandu. Ɗun ɗoo ko fuɗɗoode nden nii.

Ko ko mi anndi mi woni on e haalannde ko wonaa e waɗeede kon simanndu ko fuɗɗoode eɓɓoore

mawnde waylaynde Gine, waɗa Hawtaandi ndin leydi hittundi e nder Afiriki e nder winndere nden.

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Sigiri

Sigiri ñannde 18 feeburiyee 2025

Laabii nayi, laabi jowi ko fanɗi woo e nder hitaande hikka nden ko mi ari Sigiri. Ko saare mon nden mi

ɓuri arude e mun. Ko ɗun holli miɗo marani on jikke mawɗe.

Al nike1 kadi. Du’iiɓe e Sonnaaɓe liggotooɓe ka laamu. Ardiiɗo laral Kankan. Perefee on Sigiri ko onon

yo toɗɗaaɓe ka laamateeri Sigiri, jamaa iwruɓe cenɗe fow. Laamiiɓe ka rajoo riral jamaa sigiri tentinii

sonnaaɓe ben. On weltanaama fii ko wonuɗon e waɗude kon. Miɗo weltii tawdeede e mon hannde kadi.

Ko goonga Sigiri ko perefektiir hittuɗo e tippude e jamaa ko woni ɗoo kon e nder duuɓi seeɗanii haray

sowike nde laabi ɗiɗi maa tati. Hara bee faaleeji kesi dagiiɗi. ko fii ɗun si ɓannginɗon naanen nii fii

kiwal. Si saare mawnii haray hiɗe hanndi e kiwal timmungal. Kono si Alla jaɓii e wonndude

Yaakitoraaɗo on ka Kiwal e wonndude e mooɗon kiwal tabitay tabitii Sigiri.

On jaaraama, e kadi hiɗon mari faaleeji ɗi ɓannginɗon jeyaaɗi e hannduyeeji mon. Naanen nii mawɗo

maaki “ ko Manjaana iwruɗon, on rutti Kankan si aruɗon ɗoo e hin-le ko ƴanngal men ɓillori fii yo on

rewru ɗon nun no raɓɓiɗi pot”. Waɗugol ngal ƴanngal jeyaama e hittuɗi en.

On hollii kadi, laawol no ɗoo yahugol Maali ɓurungol e raɓɓiɗude rewrugol Kure-maali. Hingol haanaa

toppiteede. Wano anndirɗon non leydi hinaa yaltirgal gootal hatonjiniri. No foti hara ko ɗe buy. Sabu

si ngannto waɗii, ko bee yimɓe ɓen yaltira gonngal goo. Hay suudu no hatonjini e dame ɗiɗi.

Ko ɗun si hiɗen haani waɗude ɗate buy yahayɗe ka kawte men.

No woodi kadi ko hitti e amen e nder yewtere mon nden ko fii ndiyan. Si ndiyan alaa haray ngurndan

alaa. Saare mon nden mawnii, si on alaa ndiyaa haray waawaa wonude.

Ko hay e nder ɓeynguure si tawii hinde e nder ngalu si ndiyan ŋakkii seytinte jooni. Ka seytinaa woo

haray ɓuttu alaa ɗon. Ko an yo yaakitoraaɗo fii ndiyan tinu eɓɓoore maa nden fii ca’e sappo e go’o

wonndude e Sigiri.

Fii laɓɓingol ca’e ɗen jooni hinaa Konaakiri tun hino jari e ca’e njane ɗen kadi wano Kankan e Sigiri.

Sabu si laɓal ngal ŋakkii cellal heɓotaako ɗon. Men wattanay kadi hilla e ɗun ɗon. Fii tutugol leɗɗe ɗen

e hiwugol canɗi ɗin itta njaareendi ndin e nder majji ko huunde haanunde kadi.

Ndunngu aroowu, ko bee aawen leɗɗe ɗuuɗuɗe wano Ruwandaa maa Ecoppii awru leɗɗe ndun ko

miliyaaruuji leɗɗe. Ko fii kiwal men, hinaa innugol hiɗen ñemmbude ko ko haani e tawde kadi no

fewndii.

Anndunooɗo caangol Milo ngol gila duuɓi cappanɗe ɓaawo hannde hari batoo iwayno Bamakoo ara

haa Kankan. Hannde ɗun no gasa. Awa ko bee yiltitoɗen e piiji goo fii wurnitugol hunndaari men ndin

uddita dame ɓantal goo.

Sakkitorun ɗun on alaa ilan yiite ko yonata. Miɗo annditi wonii nii duuɓi 15 hari Sigiri no nanti innde

saa’i fow ilan yiite alaa, saare nden fow ko ndugguwii yimɓe ɓen no monii tun. Ko monee haanunooɗo.

Kono miɗo tamƴinii no newaade tun seeɗa-seeɗa.

On jarnaama fii yankinaare mon nden e newaare mon nden Yaakitoraaɗo fii ilan yiite ngen, soondike

lan jooni ɗoo e lewru noowambur haray Sigiri sukkaama ka illan yiite on accay e ndee wonude e ɓaawo

yiite.

1 On jaaraamaHiɗon sutii ko woni e waɗude kon fow, on ɓurnaaka hay e gooto. Gine ko jamaa mun on yiɗi yo wuuru

ngurndan newiiɗan. Gine no hatonjini e ɓantal fii ɗun ko bee ɗate ka yimɓe e jawle maɓɓe dilla no

newori. Woni ko nder gaa, woni ko wonndude e jananiri ndin.

Hiɗen faalaa kadi ilan yiite. Hannde mo alaa ilan yiite wakkilaare mon nden ɓanngataa e on hulay

yollugol jawle mon e ɗun sabu ɗe bunjataa. Hay remoowo si tawii o waawataa marude ko o remi kon o

ɗuytitoto. Ilan yiite ngen ko ko hitti e no arde ko ɓurti ɗun ko yulirɗe internet. Sabu hannde mo alaa

internet haray himo senndaa e winndere nden.

Men dolnoto e internet fii yo on waawu humpondirde e gooto kala e nder aduna on hara hinaa

ndaarirɗun filmuuji, ko fii ko wiɗoree, ko golliree jebina golle mun ɗen, ko ɗun men woni e waɗirde.

Wonannde Rajoo riral on, ko wonuɗon ɗoo kon welii lan mi tippa e ɗun mi jarna on. Mi jarna tinnaare

Yaakitoraaɗo mon on Faana Sumaa. Nde tawnoo e nder gunndoo o waawii yeɗude leydi ndin fow rajoo

riralji. Ko huunde hittunde.

Rajoo riral ko maande woodeede ngenndi ndin. Mo alaa ɗun haray himo wa’i wa wikkaaɗo. Ko ɗun si

meɗen tammbitii mo, meɗen jarna mo.

Hinaa fii jentagol rajoo riral tun ko jentagol rajoo humpitoowo on e ɗenngal ngenndiwal. Sabu kumpitti

hannde ko aalaa mawɗo yewirɗo, fii honɗun? Kumpitti bonɗi no wayla haqqille.

Hannde hannde hare kumpitti no hulɓinii ɓuri tiinde e taasannde. E hiɗen haani holnude jamaa men on.

Humpitugol hinaa kellugol ko anndingol ko woni e feƴƴude e ko laamu ngun woni e waɗude. Anndina

ko ɓuri e moƴƴude e moƴƴannde leydi ndin.

Si woniraali non en lo’ay, leyɗe buy no yanude sabu kumpitti ɗin boniriiɓe, ko ɗun si hiɗen haani

nawrude jamaa men on ka moƴƴaniɓe ɗon.

Rajoo riral tippude e mecce mon ɗen hiɗon haani wonude yeeso jamaa on fii humpitugol ɓe kumpitti

moƴƴi naniiɗi. Humpitugol ko moƴƴi firaa huutorgol e haaju no faaliraa non.

En hayraama duuɓi buy, fii keɓal honngal. Ko onon yo liggotooɓe e rajoo riral jonnee kumpitti googaaji

seeduɗi e faale mon ɗen woɗɗitoɗon ngañanaandi. Ɗon haray moƴƴanii en.

Ardiiɗo hawtaandi ndin Seneral Maamadii Dumbuyaa ñannde 31 deesammbur innuno hitaande hikka

ko hitaande suɓo-suɓo. Ko dun woni si tawii hiɗen faalaa yo laamu ƴanngal ngal laato no haaniri

wonndude jamaa ɓannginayɓe faale mun e no faaliraa yo leydi ndin joge, ko yo en tinno. Si ko asko

ɗun haray en yiltoray ɓaawo ko ɗun si tawi rajoo riral no haanaa huutoreede fii ɓeydugol naɓidal acca

kala ɓanngina no faaliraa yo piijiɗin warre.

Aduna mo wonuɗen e mun on no hulɓinii no heewi annde. Ko wonunoo kon hanki alaa hannde nowa’i

wa si tawii en yeggitii fow.

Hawtaandi gine ndin adii leyɗe farancinaaje fow hettude ndimu mun.

Ɗun no woodi ka tippunoo, hari ko yimmɓe yiɗunooɓe ɓuttu e ɓantal e jeytaare e dimu. Sabu ɗun

yolliɗen e laawol ngol suɓiɗen fottuɗen e caɗeele heewuɗe kono on saa’i no waylaade.

Hannde wonndude e CNRD e Seneral Maamadii Dummbuyaa meɗen joogi pehe e laawi ɗi men tamƴinii

ɓanginal ardorde nafaynde Gine. Ko bee taƴen kutu, fii no ɗun gasira meɗen hatonjini e mon on fow

Radioojiɗin wallitoto ɓanngingol giiɗe men ɗen faandaare men nden e golleeji men ɗin. Welataa fii

kono en fooloyay.

Cippiro fii ñiiɓingol ɓuttu e nder leydi ndin, cippiro fii heyɗintinal ngal sabu kala ko wonaa e waɗeede

ko fii heyɗintinal ngal.Jamaa Sigiri on neeɓii tampude miɗo anndi. Sabu no wowlirtee non hiɗon jeyaa e dariiɓe daditii fii ndii

hawtaandi men. Arten e golle wattiren yeeso ko mottindirta en kon, ko nawrata ngenndi men ndin yeeso.

Kala e golle mun.

Suɓaaɓe Sigiri, onon kadi geɓal mon no gaa. On adintiniramaa suɓɓo-suɓo saatiingo ngon ko onon

wallitotoo jamaa on no suɓo-suɓo ngon laatora. Mi sikkaa ko on sifa ɓen innayɓe “ko ngal teddungal

ɗoo mi faalanoo” ko yahooɓe ɓadoo jamaa on, ɓe yaadataa e conci danneeji gollida e jamaa on ko ɓen

men yiɗi yi’ude e mon.

Sabu fii foolugol, tammbitoo waɗa ko haani kon ko bee waawen wa’ude e waɗude no jamaa on wa’i

non e ko ɓe faalaa kon. No woodi non ko mi gasata on haalande, kawtal men ngal ka funnaange no mari

caɗeele hiɗon anndi. En innataa caɗeele maɓɓe hittaa e men, annden taho ko woni sommbo caɗeele

maɓɓe ɗen, fii hita en feggo ka ɓe feggii ɗon. Fii hita ɓe raaɓu en.

Awa adintinen woni ko laamiiɓe woni ko jamaa on ko ɓuttu ngun ɓuri hittude e men. Wattanee hilla.

Maandeeji no ɓanngude kono saloɗen, hita en seedu. Saloɗen hita dinaaji men senndu en, hita leƴƴi-

leƴuure senndu en, hita finaa-tawaaji men senndu en.

Ngalu ngun ko e nder ɗuuɗoral ngal daakii Alla tagiraali faataaji (norɗi) fii meere. Leeɓi colli no ɗuuɗi

faataaji. Aduna on ko non woniri.

No ɗuuɗiraawoo, weltoren, weltondiranen e nder teddungal, teddina diina ontigi e ko ontigi suɓii kon.

Gine no waylaade. Ko arata haray en alaa innude hiɗen faala ilan yiite, mi innaali fow gasay ɗoo e ko

arata, kono piiji buy e dow bawgal Alla, fuɗɗete fii yo tawu ɗoo e ko arata hara en yaarii yeeso seeɗa.

Fayɓe ɓen, sukaaɓe ben, ngalu leydi ko ɓiɓɓe mayri ndin. Jiñinee fayɓe ɓen tentinii sukaaɓe worɓe e

rewɓe yo ɓe yahu ka duɗal. Ko jannde nden tun waawata waylude leydi. Si on jiñinii fayɓe ɓen yo ɓe

yahu ɓe jasoya kanŋe hiɗon anndi neeɓaali ka buy e maɓɓe lutti e nder gayɗe no yurmiri.

Miɗo yarlina ɓen ɓe fayɓe mun lutti e nder ɗen gayɗe kanŋe. Yaltinee heddiiɓe ɓen e ɗun, Naɓɓeeɓe

ka duɗal ɓe jannga, ɓe ɓantoo. Ko ɗun si janngo heɓon kanŋe aduna on fow.

Jamaa Sigiri hiɗon jeyaa e ɓuruɓe wakkilaade e ɓuruɓe yiɗude Hawtaandi men ndin. Artee e laawol fii

ɓantal Sigiri. Fii no saare Sigiri nden foolira e ŋari hiɗon mari feere fii ɗun ɗon. E nder jamaa Sigiri ko

jom kanŋe en ɓuri alɗude.

Ɓanten Sigiri, waylen Sigiri watten saare nden saare kanŋe. Ɗun no hitti. Ko kanŋe Gine ɗen woni

alɗinde ca’e goo wano Emirat, wano Duba’i. Etoɗen nafa ɗo’o.

No woodi alɗuɓe, e no woodi faalaaɓe golle ɓe alaa feere. Ko hatta ɓen ɗiɗo wontida e nder yurmondiral

no ɓe yaara yeeso? Jamaa Sigiri, ndaaree ɗon no gasirta.

Ko hikkori senngo ardiigu ngun men wintoto mojobe sonnaaɓe e sukaaɓe fii ɓanŋe hurbitugol demal

ngal. Kono hebulanee fii demal ngal.

Demal buna ngal, woni ko Kankan, woni ko Manjaana ɓe innii men no hitti e maɓɓe. Jamaa sigiri

hebulee. Aawaynooɓe buna ƴettitee keriije ɗen.

Jaɓee gila ndunngu aroowu demal buna ngal fuɗɗitoto e nder laral ngal, ko lutti kon si Alla jaɓii on

yi’anay hoore mon. E nder ko yaawi piiji ɗin waylay.

Hoolee Seneral Maamadii Dummbuyaa no miijoo fii mon. Mawɗo hollii ko satti e makko ko tawde

Ardiiɗo on araali taho Sigiri. Kono o aroyay e miɗo anndi on jaɓɓoyto mo no haaniri.

On jaaraama sanne

Alnike

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Faraana

Faraana ñannde 11 feeburiyee 2025

Perefee on e suu perefeeɓe ɓen Faraana, Du’iiɓe e sonnaabe ardiiɓe Faraana, mawɓe saare, sukaaɓe e

sonnaaɓe mojobe cuɗiiɗe haakojun miɗo yetta on. Men jentike on, men faamii yewterrji mon ɗin. Men

huutoray no haaniri eɓɓooje mon ɗen fii ɓantal laral Faraana ngal.

Miɗo anndi fii ɓantal, no woodi ko gasataa wonude ɓaawo mun. Ɗatal ngal Faraana-Maamun, ɗatal

ngal Faraana-Dabola e ɗatal ngal Kisidugu-Kankan ekn… ko haanuɗe fii ɓantal laral tummbowal

Hawtaandi ndin.

Ngalu demal ngal ko e ngal laral ɓuri mawnude e nder ngenndi ndin. E si tawii hiɗen faalaa yaltude e

nder baasal, waawen faggude leydi men ndin, ko e banŋe demal e ngaynaako wintoto ɗen. Hikka men

wallinay jawle heewuɗe fii sukaaɓe ɓen e sonnaaɓe ɓen fii yeñinngol jawle e immorde e demal.

Miɗo anndi no heddii piiji buy ɗi waɗaaka. No woodi kadi buy waɗaaɗi. Ko bee jonniten Seesaar

hannduyee makko on. Men jentike mawɓe ɓen jooni.

Ɓe inni wonndema gila duuɓi cappanɗe tati Faraana no e nder niwre, kono gila ñannde 5 settammbur

2021 saare nden no wurniteede. Jamaa on ko haqqeeji mun wonaa totteede. Wuurugol no newori e

ɓantal ko hannduyee gooto kala.

Ɗun ko huunde hittunde. Miɗo waawi kadi innude mawɓe ɓen e jamaa Faraana no weltii ko tawi kon

hiɓe haani weltaade ko tawi kon ɓe immitike gila ñannde 5 settambur. E kadi hinaa kamɓe tun ca’e buy

immitike. Neeɓaali ko Tuge immini goɗɗo Konaakiri fii seeditanagol men wonnde gila ndimaaku hettaa

ko e ngal ɓe heɓi ndole e illan yiite.

Miɗo felliti hinaa Tuge tun. Si on yahii e ca’e buy e nder leydi ndin, mi lintataaɗe sakko mi falja, miijo

ngon ko wooto.

Piiji buy waɗaama kono no lutti waɗaaka kon no ɗuuɗi. Ko ɗun si meɗen ñaagoo du’aaji mawɓe ɓen,

e wakkilaare jamaa on wonndude e naɓidal e huuwondiral fii ɓantal leydi men ndin.

Ɓantal fii fow. Wurin men fuɗɗike. Mo ƴewtike km 30 binnde ɗoo o tinay kuugal mawngal. Ɗatal laana

“taransigineyen” no wallineede ko ada oogirɗe njanɗe Simandu e maakitiiji. Wano hollirnoo lanɗo

Ruwandaa on Kigali: “mo waɗii ɗatal laana haray udditii ɗatal ɓantal. Awa jamaa Faranaa hoolee aroore

hay si tawii hiɗon sutii caɗeele ɗen. On alaa ilan yiite, ɗate mon ɗen no heewi nduggu, faaleeji mon ɗin

no ɗuuɗi. Kono ko mi wi’ata on ko hoolee, e nder dumunnehun nii haray hiɓɓike e mon ɓantal mawngal

e nder laral mon ngal, laral wa’unoo ngal wa si no yeggitaa. On yi’ay, hinaa yewtere dawro (politiki).

Mi senndoda e mon, Gine no immitaade, Gine yaaray yeeso.

E nde Gine no yaara yeeso, laral Faraana ngal ko yeeso wattirtee hoolee. Hita on ñobbu juuɗe.

Hita on yurmintino. Jarnee Alla e jonniton Seesar geɓal makko ngal.

Kalaldi men ndin Dumbuyaa, sabu anniyee makko o waawii waɗude ko woɓɓe yiɗaano waɗude: ɗatal

laana kan e yeñinngol oogirde nden Simandu. Ɗun ɗoo ko fuɗɗoode nden nii.

Ko ko mi anndi mi woni on e haalannde ko wonaa e waɗeede kon simanndu ko fuɗɗoode eɓɓoore

mawnde waylaynde Gine, waɗa Hawtaandi ndin leydi hittundi e nder Afiriki e nder winndere nden.

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Faraana Fii hurbitugol ɗuɗal ñeeñal e werde nijer

Faraana ñannde 13 Feeburiyee 2025.

En heyɗintiniri ndimu men ngun wurnitugol werde nden Nijer. Mi aruno, mi ƴewtii ndee werde e

hitaande 1989 nden ñannde mi yoomuno. Tentinii nde tawunoo werde wa ndee, jeyaande e maandeeji

ndimu men ngun, labiraande nii, yo tawu hara no weddoraa nii. Kooko nde weddaa fow, hinde

weddodaa e taariika men e pinal men e finaa-tawaaji men ɓannginɗi noone no darnirten kuɓeeje men.

Ñeeñuɓe timmbunooɓe ɗun ɓen haanaano yi’ude ɗun no yanira nii.

Tippude e ɗun ko e nder welo-welo mi yi’itir ndee werde no immitii. Miɗo jarna ɓee wakkiliiɓe fow fii

no ɗun ɗoo laatora. Ɗee golle ko ɓanngini aniiyeeji moƴƴi ɗi ardiigu ngun ardini fii ɓantugol hawtaandi

ndin.

Heyɗintinal ngal hinaa e konngol haaɗi. Ko giiɗe goo e laamorɗe goo, ko faale weldintinngol en e

taarika men on e fewndaare fii ñinnugol aroore men nden. No e nder heyɗintingol ndee weede Nijer

ewol fii ndiyan, fii canɗi men ɗin fii no wuuruɓe e binndi ɗii canɗi no wonira e hunndaari hiwaandi;

sabu ngurndan alaa ka ndiyan alaa.

Ko ɗun si ɗii cuuɗi jeenay ka werde ɗoo, no ɓanngini miijo sincunooɓe huuwondiral Afirikinaaɓe.

Ngon miijo no haanaa wurniteede wonndude e faandaaje kese, faandaaje kenndeeje. Ko fii ɗun si

Seneral Maamadii Dummbuyaa no jammaa ŋanaajo Pelle Fuuta Jaloo, sabu ka ɓaawo canɗi, ko ɓaawo

pelle himo faandii wurnitugol ngenndi ndin gay sikke e gay kullol. Himo miijii timmbugol Gine

ɓantorayɗo hoolaare mo konngol jaɓaa e nder Afiriki. Gine mo konngol mun ƴettetee e Mano river

Union, l’OMVG, l’OMVS, ABN yeru leyɗe 15 e nder Afriki.

Wonndude e wurnitugol ndee werde faandaare nden no yawti ko CEDEAO on woni kon hannde. Sabu

wuuruɓe ɓen e fee ngol caangol no yawti keeri hernaange Afiriki ɗin. Ɗun ko wano Kamerun, wano

Caad. Ko ɗun si jamaa Faraana on maa yimɓe laral ngal no haani tutugol leɗɗe sabu yooru ngun no

ɓadaade. Ko mi hewti ɗoo hecci-hanki, mawɓe ɓen innanno wonnde Faraana no e nder niwre. Kono

Farana no immitaade. Kono immitannde mawnde nden ko tawde Faraana no hurmbitude ndee werde

Nijer. Ndee ko maande mawnde, hiweende, huutoree nde fewten ko arata.

Ko sifa nii tun waawirten accande jeere men nden e fayɓe men ɓen ndonndi mawndi, e nder timmbugol

ngenndi mawndi wano adiinooɓe timmbirnoo dawlaaji gila duuɓi teemeɗɗe teemeɗɗe e nder hirnaange

afiriki. Hita en yeggituɗun.

Si en yeggitii tawal men ngal en wonay majjuɓe, si en wurnitii tawal men ngal en wattii ɗon fewndaare

winndere nden en foolay ardoɗen.

Miɗo jarna on sanne.

Faraana : Timmbugol komisariyaa

Faraana ñannde 13 feeburiyee 2025

Guwerner laral Faraana, du’iiɓe e sonnaaɓe ardiiɓe Faraana, toɗɗaaɓe e suɓaaɓe, jamaa Faraana

wakkiliiɗo, hanki hari hiɗen ƴewtoo golleeji ɗatal laana kan ɗun ko km 15 maa 20 e ɗoo. Wano mi

wi’iri non, golle ɗen ko mawɗe e ɗe waylay hunndaari faggudu laral tummbowal Gine ngal.

Mbaylanduru ndun haaɗataa e laral Faraana ngal tun, kono ko kanngal ɓurata nafitorde. E ɗun fow

anndintinen ko tugaale ɗiɗi ɗowi ɗoworde Seneral Maamadii Dummbuyaa ardiiɗo Hawtaandi ndin.

Gila bimmbi ñannde o ƴetti laamu ngun, o ardini huuwondiral e nder laaɓal weldintina jamaa on fii no

mo kala waawira jentaade ɗimmo mun, munñanoo mo.

Yettude Alla, ngal banŋal ɗon no muutaade sabu en innataa ngal joofinii. Ɗimmunɗun ko heyɗintinal

ngal.

hundaari ndin e boneeji wonuɗi e jaalaade. Tippude e ɗun ndaaree alhaaliiji wonaaɗi e timmbeede

wonannde poliisi on e kiwal jamaa on fow. Ko farilla wonani leydi ndin fii daranagol hannduyeeji kala

neɗɗanke. Tammo ko yalti e koo ko yewtuɗen ɗoo fow, ko eɓɓoore nden Simandu, ko huunde labaande.

Kono ko huunde lanndiinde jebbilaare fii hita moƴƴere nden ardu e tallallakeeji kesi.

Laamu ngun no haani adintinde ko aroyta e nder duuɓi jowi, duuɓi sappo. Ko fii ɗun si hiɗen sincude

kuɓeeje ko poliisiiɓe weera komisariyaaji hen fow e nder ngenndi ndin. Sabu janngo-janngo guluuje-

guluuje yimɓe giddanay laral tummbowal ngal no ɗaɓɓa golle. Ko fii ɗun adintinten fii wallitagol

ngenndi ndin no ndi ñiiɓiniral ɓaltal ngal e nder laral e hoore takkingal ngal fow.

Ko ko haani, mi wowla fii yo yimɓe ɓen faamu wonndema ardu poliisiiɓe ɓen no yaadi e heyɗintinal

ngal. Wi’en fahin hino yaadi e hebulanagol Simandu 2040 e no wattii ɗon kiwal jamaa on e jawle maɓɓe

ɗen fii no ɓe wuurira no haaniri. Mi ndaarii werde Nijer nden jooni, miɗo weltii ko nden werde

heyɗintinaa kon.

Ñannde ɗiɗi oktombur feƴƴuɗo hari miɗo ɗoo e innde Lanɗo on fii jonnugol saabiwal saare nden Sonna

Anderee Tuure. Sonnaajo Ardiiɗo arano Hawtaandi Gine ndin Aamadu Seeku Tuuree. Mi anndintinay

wonndema halfinaaɓe ɓen kiwal ngal gila ñannde 5 settammbur 2021, ɓe yeggitaaka. Sabu miɗo annditi

Seneral Idi Amin immino law fii heyɗintingol wonunndeeji e annditanngol yo Alla hinno Kaman Jaabii

Koohoojo e konu Gine ngun jeyaaɗo e ngal laral. On ko arano, si mi faayaa, e dogimmɓe Alapuren ka

konu men. Ngal laral yeɗii ndii leydi men yimɓe hittuɓe ŋanaaɓe.

Hita en yeggitu fii maɓɓe, hiɓe tawaa e ngalu leydi ndin. Tippude e ɗun hiɗen jarnaɓe anndintina fii

maɓɓe yo Alla hinno ɓe yaafooɓe. Jamaa Faraana, heyɗital ngal fokkitii.

Faraana, laral tummbowal no immitaade. Ɓurtee jogondirde, yumondiron, mofton pehe ɗen fow fii

tammbitatagol Gine e nder yaadu mun dun e nder ɓantal ngal.

Miɗo jarna on sanne.

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Loolaa Fii hurbitugol Rajoo Riral on

Loolaa ñannde 7 feeburiyee 2025

Fii hurbitugol Rajoo riral on Loolaa, no woodi ko welaa jaɓinaade sabu gila hettuɗen ndimu men ngun

haa hannde Loolaa alaa rajoo. Ko fii ɗun, fii ɓannginngol angisannde Ardiigu Gine ngun e sollintingol

ndimu ngun e nder ngenndi ndin fow tawi bee e nder heñaare men yeɗa Loolaa rajoo riral.

Ɗun ɗoo hollii hay nokku e nder leydi ndin haanaaka yeggiteede. E tummbun ko kun fanɗi woo haanaa

wonude e ley kiwal konu jananu maa rajoo janano. Si tawii Loolaa en waawataa jenntaade RTG, ɓe

alaa rajoo riral haray no wa’i wa si tawii en weddike lowre men goo e nder leydi ndin. Ko onon yo

guwerner, yo perefee ko onon woni maande leyndi ndin ɗoo.

E hoore ko wonuɗon kon maande, oo rajoo riral wallitoto on no ɓadoron jamaa mon on. Yewtere ko

nde fanɗi woo ka nder biroo mon hewtay jamaa mon on fow woni ko guwerner on woni ko perefee on

woni ko mawɓe ɓen. Oo rajoo no hittii fii ñinnugol huuwondiral, humondiral, e naɓidal kakkundeeji

mon. Hummpondiral yaawungal adi laawaade.

Ɗoo e yeeso ko rajoo riral on woni nokkuure humpitirde nden e nder ngoƴomaare tun haray yewtere

ardiigu ngun hewti jamaa on fow. Hiɗon anndi si haaju yanii ko aala hittuɗo fii humpitugol jamaa on.

Jamaa on kadi no waawi huutorde mo fii humpitugol ko woni e feƴƴude. Humpita ardiiɓe ɓen ko

fewndii ka ɓe hikkori. Hiwen mo, dankoɗen mo, ko aala men en fow.

Kamama Kamama1

. On jaaraama sanne.

PRIMATURE : TENUE DE LA 3ᵉ SESSION DU COMITÉ TECHNIQUE DU PBF

Conakry, le 23 avril 2025 – Le Directeur de Cabinet Adjoint de la Primature a présidé la 3ᵉ session du comité technique du projet de renforcement de la cohésion sociale, financé par le Fonds pour la Consolidation de la Paix (PBF) et placé sous l’autorité du Chef du Gouvernement, en présence des partenaires techniques et financiers.

Cette rencontre visait à dresser un état des lieux de la mise en œuvre des activités prévues, évaluer les progrès réalisés dans le cadre du projet, et préparer le prochain comité de pilotage, placé sous la présidence du Premier ministre.

Interrogé sur le niveau de satisfaction du PBF concernant les réalisations annoncées sur le terrain, le coordinateur du Fonds en Guinée a exprimé un sentiment d’optimisme et de confiance. Il a affirmé que les avancées enregistrées sont globalement positives.

« Le projet soutenu par le PBF est d’autant plus stratégique qu’il touche deux composantes essentielles : la cohésion sociale et la réconciliation nationale », a-t-il précisé, insistant sur le rôle clé que joue ce programme dans la consolidation de la paix en Guinée.

De son côté, Madame Kossiwa Didi DAVI, Représentante Adjointe du Haut Commissariat des Nations Unies pour les Réfugiés (HCR) en Guinée, a reconnu que ces processus, bien que longs et complexes, sont porteurs d’espoir : « S’ils sont menés avec rigueur, ils peuvent aboutir à des résultats durables pour la paix en Guinée… Nous restons pleinement engagés à mener à terme les différentes activités inscrites dans ce projet. »

Le Directeur de Cabinet Adjoint a rappelé que ce projet, financé par le PBF à travers les agences onusiennes, est en cours d’exécution depuis trois ans. Il a souligné, au titre des recommandations, la nécessité de mettre en place sans délai une cellule de communication dédiée, afin de relayer efficacement les activités menées sur le terrain, et de veiller à ce que l’ensemble des actions prévues soient réalisées d’ici fin juin 2025.

Le prochain comité de pilotage devra examiner l’ensemble des projets financés par le PBF, au-delà du seul volet « Réconciliation nationale ». D’autres initiatives, notamment en faveur de la jeunesse et de la promotion des droits des femmes, seront également au cœur des discussions.

DINGUIRAYE HURMBITUGOL ƊATAL SANDANFARA

Sandanfara ñannde 14 feeburiyee 2025.

Du’iiɓe e sonnaaɓe jeyaaɓe e ardiigu, guwerner laral Faraana ngal perefee Dingiraaji mokobaaɓe

Samerfara, Kambayaa, Kankanfodeyaa Alahajji Dawda Sisee, ko welo-welo mawngu wonani jeyaaɓe

e laamu ɓe mi wonndi ɗoo, taweede e hurmbitugol ɗee golle mawɗe ɗe ɗii koɗooli tati waɗi ɗun ko

Kambayaa, Kankanfodeyaa e Samerfara. Ngal kuugal yimɓe koɗooli no mawni finnde. No ɓanngini

wonnde siɗɗo hiɗaa tun mo kafuɗaa ƴiiƴan.

Siɗo ko mo kafuɗaa nafoore. Siɗɗo ko anndinoowo ma wonnde ko kafuɗon kon ko nafa mon on fow.

Ɗii koɗooli tati jeyaaɗi e perefektiirji ɗiɗi Daabolaa e Dingiraaji bannginirii ɗun kuungal jeyaangal e

pide CNRD ɗen: mottondiral.

Mottondiral hinaa wi’ugol tun yiɗindiren. Mottondiral no holli jonnindirgol juuɗe fii toppitagol e

caɗeele men ɗen. Fii waylugol heɓɓitoo fii ɓe alaa feere ɓen yo barkinor maruɓe ɓen, fii yo newano

fow. Ka nder Laral, be wi’ii men wonndema kala tutuɗo leggal naatay aljanna. Sabu si feƴƴii ontigi

feƴƴooɓe ɗuhoto ɗowdi maggal, woɓɓe ñaama dimɗe magal. Waɗooɓe ɗatal, maa ƴanɗe no feƴƴi ɓen

tutuɓe leɗɗe sabu hiɓe yiitinndina yimɓe e koɗooli.

Hiɓe yiitinndina ɓe anndindiraano. Hiɓe ɗuyta junndi laawol. Gila duuɓi cappanɗe hari no wi’e tiggee

binnde mon, sabu si yeddondiral waɗii haray laawol futu ngun woɗɗaa.

Hannde ngal ɗatal jogindirii Daabolaa e Dingiraaji, ngal ɗuytii junndi ndin. Miijiɓe hunni ndee eɓɓoore

waɗii faale mawɓe ɓen adi hannde.

Mi jentike moƴƴa yewtere Komamndoo nden, o ɓannginii wonndema ɗun hari ko faale mawɗo mawɓe

maɓɓe ɓen gila neeɓii, kono hari ɓe heɓaali feere hunnugol ɗun.

Onon on waawii waɗude. On teddinii fii maɓɓe hay si tawii ɓe woodaaka. On jaaraama.

On waɗii ko ɓuri e sattude kon. Luttii ko ardiigu ngun waɗata kon. Men yottinay ko ɓuri e yaawude e

Seneral konu ngun Maamadii dummbuyaa faaleeji mon ɗin.

Faale mon arano on ko okkugol ngal ɗatal innde. E ɗimmunɗun ko waɗugol ndole e maggal. Hara ɗun

hinaa ko haani?

Yaakitoraaɗo fii faggudu ndun no ɓaawo an ɗoo. Himo anndi wonndema jamaa on mooɓitii miliyaarji

18 maa ko ɓuri. Tippude e ko ɓe linti kon. Kono lakkere maɓɓe nden, saa’i maɓɓe on, doole maɓɓe ɗen

lintaaka.

Tippude e ɗun mi innay no ɓuri miliyaaji 18 huutoraama fii ngal ɗatal. Hiɗen weltanoo sonnaaɓe e

duu’iiɓe e mawɓe e sukaaɓe e wonuɓe ka jananiri fow jeyaaɓe e ɗii koɗooli tawdaaɓe e ɗee golle . Ɓe

fow ɓe jaaraama.

On ɓannginii misal mawngal yiɗugol leydi-baaba e newingol ngurdan siɓɓe mon ɓen. Ngal misal no

anndintina lan ɗee balɗe Yoomu wonndude e kaafaaje, huutorde juuɗe maɓɓe ɗen, yimɓe Yoomu ɓen

waɗii ɗatal haa Labiriyaa.

Ɓe waɗii ko ɓe waawi waɗude kon. Ko lutti kon ko ngenndi ndin luttani, fii yo jamaa on anndu no

annditanaa. Alnikee 1 on jaaraama sanne.

Miɗo jarna on fii golle mon ɗen. Ko golle kelɗuɗe waɗuɗon

Alnikee on jaaraama sanne.

Yewtere Ardiiɗo Yaakitoraaɓe ɓen Beylaa Moribadou

Beyla ñannde 09 feeburiyee 2025

Wullintanɗe mon ɗen, mojobe karalɓe waɗete taskorɗe ka Yaakitore aranere e yaakitorɗe hertorɗe fii

ko jaaboyoo on. Ndee arannde amen ɗoo ko immorde e angisannde ngenndi ndin e ko feƴƴi kon ndaara

taskoo annda si men hunnii aadi. Miɗo tamƴinii wonndema ko ɗuuɗi e ko eɓɓanoo gila hitaande 2012

haanii lannintinaaka. E ko ɗun waɗi sino hitti honno Yaakitoraaɗo, etagol fii no eɓɓooje fuɗɗaaɗe ɗen

lannitee? E saa’iji happaaɗi ɗin.

Mi yi’ii naanen nii eɓɓoore sakkunde 35% golleede hara le ko yoɓaande yeru 90%. Ɗun le haanaa.

Fewndoɗoo taho ko ɗun hitti e amen fii yo fow lannite fii ko fuɗɗaa kon fow yo gaynite. Ɗun ko eɓɓooje

feƴƴuɗe ɗen.

Fii ko fewndii kon, Beylaa wonay woni saare njannde hiɗon haani hebulaade fii ɗun. Hiɗon saatini

eɓɓoore ɓurunde e hittude e nder Afiriki ko eɓɓoore Simandu.

Jooni-jooni mi lanndike ƴaakitoraaɗo fii ca’e ɗen ko honɗun eɓɓaa fii saare Beylaa nden? Toppitagol

saare nden ko fewndo ɗoo haanaa fuɗɗeede, ko bee anndee ka ɗatal fuɗɗii e ka ngal hattii.

Alhaaliiji kafaaɗi ɗin no haani hara nii nii no ciifaa e hoore kaydi. Sabu men yiɗataa yi’ude yo saare

mawnu gay alhaalaaji hittuɗi wano ca’e njane goo ɗe men anndi.

No haani ka tawata toɗɗaaɓe ka ardiigu e suɓaaɓe ɓen wonndude e kippu yaakitorde nden yo jooɗodu

ɓe halda, ɓe pirintina ɗoo e lannoode hitaande nden ko honno Beylaa wa’oyta e nder duuɓi ɗiɗi, maa

duuɓi tati. Sabu si ɗun waɗaaka, e nder dummunehun nii, jamaa Beyla sowoto nde laabi ɗiɗi maa nde

laabi tati.

Si huunde eɓɓaaka fii wernugol jamaa on, darna duɗe e cuuɗi ñawndirɗi, nokkeeli fijirɗi, haray woni

saare nde waawataa ñiɓude ɓantal mayre. Yaakitoraaɗo, hiɗe mari golle tuma wowluɗen woo fii

simandu 2040 e hin-le Simandu 2040 ko Beyla e Keruwaane fuɗɗorta. Hinaa Gine e nder duuɓi 15.

Gine e nder duuɓi 15 ko hannde fuɗɗotoo ɗun kadi le ko ɗoo Beylaa. Awaa si hiɗen faalaa joofinoygol

eɓɓoore Simandu nden ko bee ɗoo e lannoode hitaande nden, lannude waawen holluɗe mbawdi men

ndin e ardagol, e adintingol fii yo Beylaa darnire no haaniri rippude e faandaareeji men ɗin.

Fii ɗun ko bee ardiiɓe ɓen ka dow, e ɓee ka laral, e ɓee ka koɗooli naɓida wooda ko ɓe bannginani en

hinaa ñannde hare konu eltetee. Konu ko yo elte adi hare ɗen.

Ɗun no jari yo en innu ko fewndo ɗoo miijitoto ɗen no ɓeylaa wa’ataa e nder 2026. Ɗun non hinaa

laamu ngun tun ko golle kafaaɗe. Rewɓe ɓen hollii wonnde ɓe sincii mojobe yeñinirɗe jawle.

Mi yiidii e worbe e sonnaaɓe yeñinooɓe jawle e nder Beylaa, ɗun waɗii nii lebbi. Ɓe holli wonndema

ɓe tanñataa maakiti on sabu faaleeji Rio Tinto e woɓe goo kadi no ɗuuɗi. Konon non wonndude e maɓɓe

e gaynay huɓindagol faaleeji maɓɓe ɗin. Ko ɗun si waɗi hiɗon haani naɓidude e Yaakitorɗe hertorɗe

ɗen fii no saare Beylaa nden wonira hebuliinde. Eɓɓa no nde haani wa’oyde e hitaande 2050.

Piiji buy no saatii, on tinii nii nii on alaa ɗate, on innii nduggu no ɗuuɗi ko goonga. Ko gila ɗoo

fuɗɗotoɗon gollude fii mun, naɓon ka perfektir, ɓen kadi naɓa ka reesiyon, ɓen kadi naɓana Yaakitorɗe

hertorɗe hara hiɗon ɓanngina ko faala ɗon kon. Kono si kala fankii huccii innii kañun ko ka heɓata ɗon

gokkun haray gasaali. Alla no yamiri hiwugol dankoo kafu jamaa on fii no ɓii men tawira ndonndi.

Immee kisan, immanee. Mi taawii ko Yaakitoraaɗo fii jannde ente on ɓuraa kellaneede.

Miɗo jarna on fii ɗen kelle ɗe kellanɗon Yaakitoraaɗo San Pol Seedii. Ɗun no holli wonndema jamaa

men on ko sukaaɓe ɓuri ɗuuɗude hiɓe hatonji e jannde, hiɓe hatonjini e hebuleede. E ɗun ko farilla emen fii yo ɓee sukaaɓe janngu. Hara e nder hitaande, duuɓi ɗiɗi maa tati ta ɓe jooɗo e wullugol hara

jawle mawɗe no yeñineede ka maɓɓe. Ko ɗun si hiɗen haani ɓe jiñide ɓe jannga hara ɓe jooɗaaki e

fijindaaru, hara hay si ko mecce hiɓe haani ekkitaade, ɗaɓɓa golle duumiiɗe.

Wonndude e Yaakitoraaɗo jannde mecce on en hurmbitay jooni duɗal mecce. Ɗun ɗon ko faale sukaaɓe

ɓen sabu si ɓe jannaaka, ko caɗeele ɓe wonanta en. Jiñineeɓe ɓe jannga.

Si tawii hiɗen huli janngo, ko tawde huunde en hebulaali hannde fayɓe men ɓen. Si warrii non haray en

faayii e farilla men on. E nder eɓɓoore Simandu ndun 20 haa 25 % ko fanɗi woo ko fii jannde e cellal

e ko yaadi e neɗɗanke huutortee. Hita on woɗɗito e baylanduru arooru ndun.

Hebulee wonugol worɓe e rewɓe saa’i mon on. Si saa’i wonuɗo e arde on nanndaa e Beylaa hankiijo

on. Sabu aroowo on ko Beylaa saare nde suluuji, ko saare nde mecce kese, ko Beylaa ɗuuɗa mbaadiijo,

ko ɗun si sukaaɓe ɓen no haani hebulaade ekkitoo mecce.

Hita on hilno ko alanaa wonanaa, men etoto fii yo jannde mecce wonu haqiiqa e ngal laral ngenndi men.

Men etoto fahin fii yeñinooɓe jawle men ɓen tammbitoo fii ƴuringol mojoboy yeñinirkoy jawle koy,

wonaa e ballondirgol. Hara Iburaahiima ballaaki Sammba, maa hara Demba e Iburaahiima ballondiraali

kono ɓe jonnindira juuɗe fii no ɓe jannira, elta gollooɓe fii no golle ɗen yaara yeeso.

Ko ɗun haanuɗen hebulude ko ɗun si duhiiɓe e sonnaaɓe Yaakitoraaɓe hiɗon haani tawdeede e jamaa

on wallitoɗon ɓe ɓe faama faandaare e handuyee saare suluuji e mecce yaaduɗe e mun.

Ɗun ɗoo no tawaa e ardu amen ndun anndingol jamaa on wonnde hiɓe haani etoo fii no nawlira woɓɓe

goo. Mi yiɗaa yo wonu e nder hitaande maa hitaande e feccere yo tawu nde liggotooɓe no liggoo yo

tawu hara ginenaaɓe ɓen ko e hoore kolli limetee. Hara Iwarnaaɓe maa hoɓɓe goo. Jiñinee fayɓe mon

ɓen ɓe jannga.

E yaltuɓe jannde huuɓunde nden yo naɓire ka duɗe mecce. Elten fayɓe men ɓen wattemɓe e laawol

feewungol fii yo wonu e nder duuɓi hara hiɗen mari du’iiɓe e sonnaaɓe gasayɓe gollugol no haaniri.

Laana kan no arde, Kanaa on yi’ii laana Beyla ɗoo gila hettuɗen ndimu men ngun? Awa hebulee yi’ugol

laana. Laana adayka yimɓe e jawle. Hebulee fii to’ugol, Demal ngal hinaa ko wattirtee ɓaawo. Ko ko

haanaa ardineede.

Remen, wakkilinen mojobe tutooɓe bantara ɓe ɓurta jogondirde. Miɗo yiɗi yi’ugol Gine no ƴellii

ɓantori awru bantara, fii yo en wonu yeeyooɓe bantara ka yaasi woni ko conndi, woni ko kanngal tigi.

Bantara no waawi faggude jamaa men on.

Ko honɗun haɗata en ɓantugol awru bantara? Mojobe sonnaaɓe e sukaaɓe ɗoo yo tiggito e toragol Alla

hara hiɗon seppude e hoore kanŋe. Ko honɗun woni ɗun? Immoɗen gollen. En gollataa fota ka nder

leydi men mo ndaarii wulaaji menɗin o taway no woodi fota ka gollee. Leydi ko adii kon ko sonnaaɓe

e du’iibe waawuɓe faggugol jamaa mun on.

Remen, ko leydi tun jonnataa go’o, ndi rutte sappo. Jooni ɗoo, wonannde mojobe sonnaaɓe, ɓe Ardiiɗo

on wakkilini en ndartay ko ɓe jokki. Mojobe ɗen tatii non. En ndaaray si tawii hiɓe gollirde no haaniri.

Wonndude e Yaakiraaɗo fii winntaari, en ndaaray e nder ɗee jonte arooje no jonnirten mojobe sonnaabe

e sukaabe jokkuɓe demal hay si ko miliyon 30 maa 40 dolar.

Miliyon 10 dolar ko jelu ? Ɗun ko miliyaaruuji 100. Miliyon 20 dolar, ɗun ko miliyaaruji 200 faran

ginenaaɓe. Milion 30 dolar, ɗun ko miliyaaruuji 300. Min wurin miɗo hebulii fii ndaarugol si Banki

winndere nden luujoto fii miliyon 100 dolar, watten 50% e sookee bankiiji ñawliɗanɗi fii golle tippude

e yaadugol e sariyaa, ɗun ko hawrata ko Miliyaaruuji 500 faran ginenaaɓe.

Ɗon hara ka jiñino fii demal aroowal, ko yo tawu hara ngese bantara buy no woodaa. Gese ñebbe buy

no woodaa, gese basalle buy no woodaa. gese maaro buy no woodaa ko ɗii woni ngalu leydi.E dow bawgal Alla, si en heɓii ballal ngal miliyonji 100 dolar fii demal ngal, mi aadanike on miliyon

50 dolar on ko e laawol ñawlugol ɗee dame ɗe mi jantii dow ɗoo. Jamaa weelaaɗo hinaa jamaa dimo.

Jamaa haaruɗo, ko jamaa gasayɗo alɗude ñannde woo ñannde.

Tinnoɗen e mun, oogirɗe jawle leyɗi no alɗina kono ko demal ngal nawrata en yeeso.

Miɗo hoolori on, wakkiloɗen gollen, ñiiɓen e jokkere enɗan. Sabu si ɓuttu alaa en heɓataa fere yahugol

ka ngesa. Ko ɗun si mi innay ko onon yo mawɓe e toɗɗaaɓe e suɓaaɓe hiɗon haani etaade no ɓuttu

ñiiɓira e nder leydi ndin fow, tentinii lara Serekore ngal Beylaa jeyaa e mun. Ko ɗun wallata newinana

fayɓe men ɓen no ɓe janngira, no ɓe ɓantora, okkoraɓe tama’u, riiwa ngayngu e yeddondire ɗe alanaa-

wonanaa. Wattiren ɗun fow ɓaawo. Annditen ko hitti, ko anndugol ko honɗun waɗanten ngenndi men

ndin. Ñiiɓinen yurmondiral hakkundeeji men. Ko ngal yurmondiral nafata en. Mono mari gokkun o

senndodee.

Kono si mi alaa, a alaa, en nanngii e haɓugol, mi sikkii ko an haɗi mi heɓa haray no hawnii. Yalten e

ɗun. Alla okkorii en piiji buy, toppitoɗen ɗi, ko ɗun newinanta en ɓantugol leydi men ndin wattandi e

laawol feewungol.

Ko ɗun woni faandaare heyɗintinal ngal. Ko ɗun si Ardiiɗo Seneral Maamadii Dummbuyaa innii

heyɗintinal ko fii yo tawu janngo gine men no alɗi, e ko leyndi ndi jananɓe dogitanta fii ɗaɓɓere golle

e ngurndan newiiɗan. Yaccoɗen sabu si en innii en waɗay en waaway.

Mawɓe Beyla etee no ɓeynguureeji Beylaa ɗin fow moƴƴintinira, ɗi seeda e konnaagu e haasidiyaagal.

Etee no fayɓe ɓen woɗɗondira e puyndan e haasidi. Sabu ko ɗii woni sommbo hare.

Seeden e ɗun, sonnaaɓe wakkilee, hoolee hoore mon on wallete sabu ko on wakkiliibe. Ko haa tun

neɗɗo hewta ka maakiti o annday wakkilaare mon nden. Ko njelo e mon dawata ka maakiti maa ka

ngesa. Ko hasii kon ko onon ɓee rewɓe hiɗon weltanaa e on wallitete. Min e Seneral Maamadii

Dummbuyaa men yewtii bimmbi ɗoo, ko ɗun o neli lan.

O innin-mi wonndema, himo miijoo fii mon himo yiɗi on. Woo ko yo on eto eɓɓoore Simandu nden

wona ko laatii yumondiree jogondiron. Himo hoolori on, leydi ndin fow no hoolori on sabu simandu ko fii Gine fow.

On jaaraama sanne.